Ljutnja, emocija koja skraćuje život

0
1064

Ljutnja je jedna od najmoćnijih, te ujedno i najproblematičnijih emocija koja vam skraćuje život, a ponekad može i ubiti.

Razloga za ljutnju je beskonačno mnogo. Prosječna osoba se u jednom danu naljuti oko četiri puta, a osobe “kratkog fitilja” to čine i do 12 puta na dan, pokazalo je istraživanje direktora Britanskog udruženja za upravljanje ljutnjom i autora knjige “Svjesnost i umijeće upravljanja bjesom”.

Iako nam ponekad djeluje da je ljutnja bila neizbježna u određenim momentima, ljutnja ima vrlo ozbiljne nuspojave koje ne treba olako shvatati.

Ljutnja

Ljutnja je najmoćnija i najproblematičnija emocija

Ljutnja je jedna od najmoćnijih i najproblematičnijih emocija, čije ispoljavanje ponekad može dovesti i do smrti. Ljutnja ima produljeno djelovanje, te može biti okidač za srčani udar i dva sata nakon ispoljavanja.

Nakon momenata bijesa rizik od infarkta povećava se gotovo pet puta, a opasnost od moždanog udara je utrostručena otkrio je tim naučnika, koje je predvodio tim znanstvenika koji je predvodio dr. Murray Mittelman, direktor odjela za kardiovaskularna istraživanja medicinske škole Harvard.

Tvrdnje dr. Eliabeth Mostofsky s Harvardove škole za javno zdravstvo pokazuju da su pod najvećim rizikom osobe koje pate od bolesti srca, ali i hronično mrzovoljni ljudi koji često gube živce jer se sa svakom novom “epizodom” ljutnje opasnost od kardiovaskularnih problema povećava, što je posebno opasno za one koji su već imali srčani ili moždani udar, te za dijabetičare.

Ljutnja je prijetnja mentalnom zdravlju

Izmakne li kontroli, ljutnja može vrlo brzo postati ozbiljnja prijetnja i fizičkom i mentalnom zdravlju. Kratak fitilj i nagla narav imaju čitav niz drugih negativinih posljedica na zdravlje – uzrokuju žeulčane tegobe,probavne smetnje, sindrom iritabilnog crijeva, grčeve i žgaravicu te povećavaju rizik od čira.

Ljutnja. Posljedice ljutnje.

Istraživanja su pokazala da su mrzovoljni ljudi sklonijim i čestim glavoboljama te depresiji. Ljutnja povećava i rizik od učestalih pojava bolesti jer cijenu povećanog stresa, koji je pogonsko gorivo ljutnje, plaća imunološki sistem čija se aktivnost smanjuje te postajemo sve manje otporni na bolesti.

Kada je ljutnja posljedica naših frustracija, ona ozbiljno narušava kvalitet života. Ljudi koji se često ljute ne zagorčavaju time svoj život jer im je u načelu lakše kad se na nekom “istutnje” ali zagorčavaju život drugima.

Sve je više “zapaljivih”

Zbog stresnog načina života “lako zapaljivih” osoba je iz godine u godinu sve više. Iz takta nas izbacuju izgubljene utakmice, politička prepucavanj, gužve u prometu, a posljednih godina se pojavljuju i novi uzročnici bijesa te nam živce kidaju društvene mreže i loša internetska veza, tvrdi dr. Thomas Dixon sa Sveučilišta Queen Mary u Lodonu.

Ljutnju izražavamo odlučno, agresivno ili na pasivno-agresivan način – tvrdi Mike Fisher, direktor Britanskog udruženja za upravljanje ljutnjom. Pa tako ljute osobe dijeli na impluzivne i eksplozivne.

Impluzivni ljudi bijes drže zatvoren u sebi sve dok ne proključa, a eksplozivni ljudi skaču na prvu loptu te se nakon petominutne burne reakcije vraćaju u normalu.

Ljutnja

Mišljenja o tome treba li ljutnju potisnuti ili izraziti su podjeljenja. Mnogi stručnjaci smatraju da sukob treba izbjegavati jer agresija rađa agresiju, no Mikee Fisher tvrdi da je ljutnju bolje izbaciti nego držati u sebi.

Rijetko se viče na šefa, često na porodicu

Ljudi koji potiskuju ljutnju nerijetko postaju potišteni i depresivni, stoga ju je mnogo bolje izraziti – tvrdi Fisher. U prilog njegovom stavu ide i njemačka studija koja je pokazala da eksplozivni Italijani i Španjolci, koji otvoreno izražavaju ljutnju, u prosjeku žive dvije godine dulje od emotivno suzdržanih Britanaca.

Način na koji iskazujemo ljutnju uveliko ovisi i o okolnostima. Rijetko ko viče na šefa, ali mnogi viču na bračne partnere ili djecu. Ljutiti ljudi urlaju, vrijeđaju, prijete, udaraju šakama o stol, razbijaju, no to čine samo tamo gdje će proći bez posljedica, a to je nažalost, najčešće unutar porodice.

U situacijama kada bi im takvo pokazivanjeljutnje štetilo, ljudi se okreću “prema unutra” i zatvaraju se ili se, što je najgore okreću prema slabijima koji im ne mogu uzvratiti.

Ljutnja na djecu.

Za razliku od neodgojenih koji sve rješavaju nasilničkim ponašanjem, dobroodgojeni ljudi mogu kontorlirati emocije te i nezadovoljstvo izražavati na uljudan način.

Šta može smiriti ljutnju?

U kontorliranju ljutnje pomažu antistresne terapije, meditacija i vježbe, a iznimno je učinkovita i aromaterapija.

Eterična ulja rimske i germanske kamilice, bergamota i slatke narandže opuštaju i smanjuju pritisak uzorkovan emocionalnim stresom i mentalnim naporom te mogu pomoći onima koji brzo planu. Kamilica pomaže perfekcionistima i radoholičarima koji su često frustrirani, te onima koji osjećaju napetost u predjelu trbuha.

Ljutnja. Eterična ulja.

Slatka aroma bergamota raspršjuje natmurenost i razdražljivost te pomaže da popustimo i otpustimo ono što nas tišti. Lavanda i melisa raspršuju napetost i osjećaj panike, umiruju srce i um te su dobre za osobe koji se teško suočavaju sa stresnim situacijima.

NEMA KOMENTARA

OSTAVITI ODGOVOR